Die Sevdalinka aus dem Stein befreite Don Quixote gegen die Mühlen und Romeo und Julia um ihre Liebe kämpften, entstand in den bosnischen Städten die Sevdalinka. Zu dem damaligen Zeitpunkt war das so, dass die Männer und Frauen im städtischen Bereich voneinander getrennt gewesen sind und aus diesem Grund war die Sehnsucht irgendwie größer und das hat auch eben die Sevdalinka mitgeprägt, das heißt diesen Liebeskummer. Sevdalinka beinhaltet im Namen den Liebeskummer und eben es geht um die unerwiderte Liebe im weitesten Sinne. Die Entstehungsgeschichte der Sevdalinka ist so facettenreich wie Bosnien selbst, nämlich man hat die Texte der Bosniaken genommen, aber die Musik kam weitgehend von den sepharischen Juden, die aus Spanien seinerzeit vertrieben und ethnisch gesäubert wurden und diese Mischung hat eben dann die Sevdalinka hier vorgebracht, diese Melange, wie wir sie heute eben kennen. Und das macht auch eben die Sevdalinka zu einem gesamteuropäischen Lied und auch 500 Jahre danach. Wir freuen uns an ihr und auch heuer im Jahr 2023 hier in Linz. Einen wunderschönen guten Abend auch von meiner Seite, liebe Gäste. Ich darf Sie heute auch recht herzlich zum diesjährigen Sevdach an der Donau begrüßen. Mein Name ist Miri Varovivcanin und mit meinem Kollegen Herrn Dr. Esmir Csatic darf ich Sie heute durch diese Veranstaltung begleiten. An dieser Stelle möchten wir auch unsere Ehrengäste für heute begrüßen. Herrn Prof. Dr. Weidenholzer, Herr ehemaliger EU-Abgeordneter und Ehrenpräsident des Zentrums der zeitgemäßen Initiativen. Seine Exzellenz, Herrn Botschafter von Bosnien-Herzegowina in Österreich, Herrn Prof. Dr. Kemal Kozaric. Den Geschäftsführer des Vereins Bildung baut Bosnien und Herzegowina auf, Jovan Divjak, Herr Edin Bečarevic. Applaus Den Militärattaché von Bosnien und Herzegowina in Österreich, Herrn Brigadier Edin Vajramovic. Applaus Herrn Brigadier Edin Bajramovic, den Stadtrat aus Reismauer und Vorstand des Verbandes Konsilium Bosniakum, Herr Admir Mehmedovic, den Geschäftsführer der Volkshilfe Flüchtlings- und Migranten- und Migrantinnenbetreuung GmbH, Herr Christian Schörkuber, den Vorsitzenden von Migrare, Zentrum für Migranten und Migrantinnen in Oberösterreich, Herr Dragoljub Velebit, die Leiterin der Abteilung Wirtschafts-, Sozial- und Gesellschaftspolitik der Arbeiterkammer Oberösterreich, Frau Dagmar André. Die Leiterin des Integrationsbüros der Stadt Linz, Frau Muamera Amra Beganovic. Vom österreichischen Gewerkschaftsbund, Frau Nesrin Aydin. Vom österreichischen Gewerkschaftsbund Frau Nesrin Aydin. Von der Caritas Projektleitung Beratung Migrantische Selbstorganisation Frau Katharine Spöck. Den Obmann des albanischen Dachverbands in Oberösterreich und Obmann Stellvertreter des Migrations- und Integrationsverbandes der Stadt Linz, Herr Adnan Abdullahi. Den Vorsitzenden des Dachverbandes ALI für Oberösterreich und Salzburg, Herr Murat Basar. Vom bosnisch-österreichischen Kulturzentrum ENS, Herr Mithat Kupinic. Vom Bosnisch-Österreichischen Kulturzentrum WELS, Herr Edin und Frau Samela Bajric. Vom Bosniakischen Verein BNF aus Wien und vom Vorstand des Verbandes Konsilium Bosniakum, Mohamed Djankovic. Vom Verein Kontakt BIH Salzburg und vom Vorstand des Verbandes Konsilium Bosniakum, Izzet Kurtalic und Zahra Tantula. Vom Bosnisch-Jerzogowinischen Österreichischen Jugendverband, vom Vorstand des Verbandes Konsilium Bosniakum, Kabir Zokulu. Vom Vorstand des Verbandes Konsilium Bosniakum, Khurem Avdic. Vom syrischen Kulturverein und Bildungszentrum Jasmin Linz, Zahrab Zegre und Emad Raid. Den Obmann des mazedonischen Vereins Leonding, Dejan Mitowski. Assistent des Präsidenten des Vereins Society for Life, Mirza Bunic. Applaus Den Opernsänger und ehemaligen Frontmann der populären ex-jugoslawischen Band Mirzi Nojato, Mirza Aliagic. Applaus Mirza Aliagic. Last but not least, die Teilnehmer des Friedenmarsches, Suad Pashalic, Abdullah Halilovic, Bego Halilovic, alle drei haben den Genozid von Srebrenica überlebt. Und Samir Sischic aus Zazin, den ehemaligen Kämpfer der Armee der Republik Bosnien-Herzegowina. Ganz herzlich bedanken wir uns auch bei den Vertretern und Vertreterinnen von anderen Organisationen und Einrichtungen, sowohl als auch bei unseren Kooperationspartnern der Volkshilfe und Migrare. Wir bedanken uns auch bei unseren Medienpartnern der Zeitschrift Cosmo und DorfTV. Die Veranstaltung wird übrigens auch live übertragen unter dem Link www.dorf.tv.at. Wir möchten uns auch bei den Projektunterstützern bedanken. Das ist zunächst mal die Botschaft von Bosnien-Herzegowina in Österreich, Land Oberösterreich, Stadt Linz, ÖGB, Verband Konsilium Bosniakum, AlgoPoint Software, Alternative Heiz- und Solartechnologie, BNM Media, B&O Trockenbau GmbH, Buchhaltungsbüro Zlatan Halilovic, El Technik GmbH, Stuckatür Trockenbau Dedic KG, Technisches Büro für Maschinenbau, Diplomingenieur Nejib Mahmoudovic. Vielen Dank. Gestern hat uns Javad Karahassan verlassen. Er war Schriftsteller, auch Wandler zwischen den Welten genannt. Gestern hat uns Javad Karahassan verlassen. Er war Schriftsteller, auch Wandler zwischen den Welten genannt, ist gestern in Graz verstorben. Sein Werk umfasst Romane, Dramen, Essays und theoretische Schriften. Er fungierte als Vermittler zwischen Ost und West, Islam und Christentum. Er wurde auch zahlreich ausgezeichnet, beispielsweise 1995 für Tagebuch der Aussiedlung mit dem Bruno-Kreisky-Preis oder 2020 mit dem Goethe-Preis der Stadt Frankfurt geehrt. Bitte stehen Sie auf und wir möchten mit einer Schweigeminute Gedenken für alle Musliminnen und Muslime an. Vielen Dank. Ich würde nun den Obmann des ZZI und des Verbandes Konsilium Bosniakum, Herrn Damir Saracevic, um ein paar Worte auf der Bühne bitten. Bitteschön. Applaus ein paar Worte auf der Bühne bitten. Bitteschön. Schauen wir mal, ob das mit der Technik funktioniert. Man glaubt immer wieder, Jahr für Jahr, wir haben es geschafft und es kann keine Probleme mehr geben und dann gibt es schon wieder Probleme mit der Technik. Aber es ist immer noch alles schaffbar, wenn wir einen guten Willen haben und wenn wir uns natürlich bemühen und ich entschuldige mich auch als Veranstalter für diese Verzögerung, ich weiß es ist nicht angenehm, wenn so viele Leute im Foyer stehen, es ist ja es gibt keine Klimaanlage und das tut mir leid, das haben wir natürlich nicht so geplant, ja das haben wir nicht absichtlich gemacht und damit ihr wie auch immer mehr Säfte und Wasser konsumiert oder so Das haben wir natürlich nicht so geplant, das haben wir nicht absichtlich gemacht, damit ihr auch immer mehr Säfte und Wasser konsumiert. Aber wie gesagt, es tut mir leid und das war die Technik und jetzt haben wir alles soweit geschafft und ich freue mich, dass die Veranstaltung auch beginnen kann. auch beginnen kann. Ihre Exzellenz, Herr Botschafter Kosaritsch, sehr geehrter Herr Direktor Beczarewitsch, lieber Joe, sehr geehrte Damen und Herren, liebe Freunde, herzlich willkommen zum Kunst- und Kulturabend Sevdach an der Donau. Es gibt viele Erkenntnisse, die gezeigt haben, dass wir Menschen die Begegnung beziehungsweise den Kontakt brauchen, damit die Vorurteile, die uns einengen und das Unwohlbefinden verursachen, abgebaut werden können. Das wird in der Forschung die Kontakthypothese genannt. Vorurteile stören das Zusammenleben, weil Urteile deren, ich glaube, auch in der mazedonischen Sprache von dem Wort um, umjetnost, um, Verstand. Man braucht den Verstand, um Kunst machen zu können. um Kunst machen zu können. Dann wird man sich verständigen, Verstand verständigen und das Verständnis entwickeln können. Die Kunst ist die Gunst, die für die Menschen wohlwollend und vorteilhaft ist. Das sagt uns die deutsche Sprache. Kunst, Gunst, günstig. Kultur wird als die Gesamtheit materieller und geistiger Güter, ethischer und sozialer Werte einer Gesellschaft oder einer Zivilisation verstanden. Das Wort Kultur bedeutet Pflege. Wenn jemand meint, für die eigene Kultur kämpfen zu müssen, dann soll er sie, sie, Kultur, einfach pflegen. Die Kulturpflege ist auch ein Weg zur Selbsterkenntnis und Offenheit. Denn sich selbst zu kennen, bedeutet nicht, sich zu verschließen. Ganz im Gegenteil, meint der berühmte Kritiker des Kolonialismus, Franz Fanon. Endlich wurden neue, hochwertige gesellschaftliche Lösungen und der Fortschritt der Menschheit im Allgemeinen gerade durch Begegnung, durch das Kennenlernen und den Austausch verschiedener Kulturen und Zivilisationen hervorgerufen. In diesem Sinne wünsche ich euch allen einen entspannenden Kunst- und Kulturabend. Dankeschön. Per Videobotschaft wird die Frau Bundesministerin, Frau Doktorin Alma Sadic, ein paar Worte an uns richten. Bitte um die Videobotschaft. Sehr geehrte Damen und Herren, schönen guten Abend. Dobro vece, posto nani, dame e gospita. Es ist mir eine große Freude, anlässlich der diesjährigen Seftdar an der Donau Veranstaltung einige Worte an Sie richten zu dürfen. Gerne würde ich heute gemeinsam mit Ihnen in diesem tollen Programm teilnehmen, doch leider ist es mir aus terminlichen Gründen nicht möglich. Ich bedanke mich aber ganz herzlich beim Zentrum der zeitgemäßen Initiativen für die Einladung. Sevdar an der Donau hat sich als interkulturelle Begegnungsplattform zu einer festen Größe in der bosnisch-herzegowinischen Kulturszene in Österreich entwickelt. Wenn wir an einem Abend wie diesem die Schönheit Sevdars feiern, werden wir daran erinnert, wie Musik als universelle Kraft die Menschen über Grenzen hinweg verbinden kann. Wie Johann Wolfgang von Goethe ein sagte, Musik ist die schönste und zugleich die einzige Sprache, die überall auf der Welt verstanden wird. Sevdar ist ein wunderbarer Beweis dafür, wie bereichernd verschiedenste Einflüsse und Traditionen wirken können. Und im Fall der Sevdalmusik sind das Einflüsse der damals vertriebenen spanisch-portugiesischen Juden, die sich damals auch großteils ins osmanische Reich eingesiedelt haben. Die Osmanen und die bereits angesiedelte slawische Bevölkerung in Bosnien und Herzegowina haben die Sevdalinke nachhaltig geprägt. Wie auch die mitteleuropäischen Einflüsse aus Österreich-Ungarn. Sevdach ist eine lebendige Tradition, die von Generation zu Generation weitergegeben wird und die durch die Leidenschaft der Interpretinnen und der Liebhaber am Leben erhalten wird. Die gefühlvollen und einfühlsamen Texte und Melodien des St. Alinkas zelebrieren die Liebe, die Sehnsucht, die Trauer und die Leidenschaft. Seftach als Melting Pot verschiedener Kulturtraditionen und menschlicher Emotionen überwindet Sprachbarrieren, berührt die Herzen der Zuhörerinnen weltweit. Kultureller Austausch und gegenseitiges Verständnis ist gerade in einer Zeit, die geprägt ist von Krisen und Krieg von größter Bedeutung. Und das Bauen von Brücken zwischen Kulturen und Traditionen ist unerlässlich. Durch die historische Bindung zwischen Österreich und Bosnien und Herzegowina gibt es einen lebhaften kulturellen Austausch beider Kulturen, der auch beide Kulturen nicht nur bereichert hat, sondern das auch weiterhin tut. Veranstaltungen wie die heutige leisten einen unverzichtbaren Beitrag zur kulturellen Vielfalt, die wertvoll ist, die eine Gesellschaft auch bereichert. Dafür möchte ich mich nochmal sehr herzlich bedanken und ich möchte Sie bestärken, den Weg der Solidarität und der Diversität beherzt weiterzugehen. In diesem Sinne wünsche ich Ihnen allen einen bereichernden, begegnungsreichen musikalischen Abend. Schönen Abend und einen inspirativen Abend und eine schöne Woche. Herr Zbukove, Sie bedanken. Vielen lieben Dank an unsere Bundesministerin, Frau Doktorin Alma Zadic. Als nächstes würde ich Herrn Prof. Dr. Josef Weidenholzer um ein paar Worte auf der Bühne bitten. Bitte, Herr Weidenholzer. Willkommen bei SEFTA an der Donau 2023. Unsere Veranstaltung ist mittlerweile zu einem Fixpunkt im kulturellen Leben der Landeshauptstadt geworden. Für die bosnische Community in Oberösterreich ist sie zweifellos ein jährlicher Höhepunkt. Hier trifft man nicht nur seinesgleichen, sondern auch jene Menschen, die an einem interkulturellen Austausch interessiert sind. Viele schätzen den großartigen Beitrag der Menschen aus Bosnien-Herzegowina für unser Bundesland und sind interessiert, mehr über sie zu erfahren. Musik ist eine einzigartige Begegnungsmöglichkeit. Sefta Linker, die in ihrem Ursprung in Bosnien hat, öffnet die Herzen und macht vor allem neugierig. Hier präsentiert sich Kultur auf offene und einladende Art, ohne Triumphalismus und Voreingenommenheit. Sefta ist ein aufwühlendes Fragezeichen voller Schmerz und Zweifel. Ihr Sound ist nicht präpotente Selbstgewissheit, sondern mitreißende Sehnsucht, die sich der leisen Töne bedingt. Das gegenwärtige Europa ist hingegen voll lauter Töne. Zwischentöne werden immer häufiger überhört. Sefta ist gleichsam die Antithese zur Marschmusik der populistischen Nationalisten, die auf unserem Kontinent mittlerweile den Ton angibt. Sifta ist voller Melancholie und atmet den Respekt dem anderen gegenüber. Sie macht neugierig für das Unerwartete und hält davon ab, sich in Selbstgerechtigkeit zu verlieren. Ihre Kraft bezieht sie aus dem Entstehungshintergrund, aus der Begegnung unterschiedlicher Kulturen im Süden Europas. Auch das ist wichtig im Süden Europas. Muslime, Christen, Juden und natürlich auch nicht-religiöse Menschen fühlen sich gleichermaßen angesprochen. Sefter symbolisiert, ja, wie ich würde sagen, verheißt auf gefühlvolle Weise, was Johann Wolfgang von Goethe, der heute schon zitierte, bereits vor 200 Jahren in seinem westöstlichen Divan ersehnte. Orient und Oksident sind nicht mehr zu trennen. Davon sind wir leider weit entfernt, mehr denn je. Mit nationalistischen Getöse werden Trennlinien gezogen und Gemeinschaften, die Jahrhunderte existierten, werden ethnisch gesäubert und nach Entitäten getrennt. In den 1990er Jahren konnten wir in Bosnien-Herzegowina miterleben, wohin das alles führt. Von der Belagerung Sarajevos bis zum Genozid in Srebrenica. Diese Wunden sind nicht verheilt. Wir dürfen diese Verbrechen niemals vergessen. Sie müssen uns Mahnung sein. Sarajevo und Srebrenica schweben wie ein Minitekel über Europa. Das alles kann passieren, sagt uns das, wenn wir unsere Feinfühligkeit und den Respekt vor der Andersartigkeit verlieren. Und auf diesem Hintergrund, so meine ich, ist es ein gutes Omen, dass Sefta gegenwärtig eine Renaissance erfährt. Nicht nur in Bosnien, aber es geht von Bosnien aus. Es sind vor allem junge Menschen, die neue Impulse setzen und dafür sorgen, dass es nicht bei der Traditionspflege bleibt. Diese neue Sefta ist ein wichtiges Signal. Wir sollten darauf reagieren. Immer wieder hören wir, dass Bosnien Europa braucht. Okay, stimmt. Aber noch mehr ist es Europa, das von Bosnien profitieren könnte. Sefta sei Dank. Vielen Dank für diese wirklich wunderbaren Worte. Dankeschön. Hvala. Ja ću govoriti na bosanskom. Nadam se da ima prevoj. Dobroveče, poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji. Izvjetno mi je čast da vas pozdravim još jednom na kraju mog mandata ovdje u Lincu na manifestaciji Sevda na Dunavu. Koristimo ovu priliku da se zahvalim organizatorima što već tradicionalno prezentiraju dio naše kulturne baštine na najbolji mogući način. Sedalinka je tradicionalna gradska ljubavna pjesma koja govori o odnosima mladi, načinu iskazivanja ljubavi povezanim sa tradicijom, punu emocija uz ugodnu muziku koja se izvodi na tradicionalnim bosanskim instrumentima. Postojno hvala i austrijskim domaćinima koji su nam omogućili ovaj divan ambijent, što poštuju cijene naše građane, našu diosporu, naše ljude, porijeklani s Bosni i Hercegovini, što na najbolji način omogućavaju što bolju inkluziju i integraciju naših građana. Dragi gosti, hvala na dolazku. Iskreno se nadam da ćete uživati u večernjem koncertu. Hvala Damiru još jednom na odličnoj organizaciji i hvala predstavnicima grada Linca na gostoprinstvu. Bila mi je čast biti ambasador Bosne i Hercegovine u ovoj divnoj zemlji, Republici Austriji. Ostajte svi dobro i zdravo i želim vam sve najbolje kako u privatnom, tako i u poslovnom planu. Ovo je kraj mog govora, pošto ja često pobjegnem od ovog protokola, imam još dvije stvari da kažem, ali nisu prevedene, ali pošto je ovdje 95% naših ljudi, oni će razumjeti što ja želim da kažem. Prvo zahvaljujem Damiru na ovoj lekciji o umjetnosti, što nam je objasnio što znači kunst, jer mnogi imaju predrasude kad je u pitanju Bosne i Hercegovine i građani iz Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je bogata kulturom raznih vrsta od muzike, umjetnosti, istorije, pisane riječe, o knjige smo vidjeli, o generalu Divjaku u Presoblju, jednom velikom čovjeku, velikom generalu. Znači mi imamo što da pokažemo. Nije samo Bosna i Hercegovina svađa, nerazumijevanje, nepoštivanje, jedno i druge da omalažavamo i tako dalje. Znači bogata je Bosna i Hercegovina kultura. I zato mislim da je ovo jako bitno i jako važno da imamo ove večeri i sevda koji će se pokazati na pravi način i pokazati Bosnu i Hercegonu u jednom ljepšem i boljem svjetlu. To Bosnijakim kozilima stalo radi, to sam radio s njima zajedno četiri godine i ponosni smo na to. Mislim da smo bar malo poboljšali sliku o BiH i ova večer to čini sigurno. poslavao poruku da danas Evropa, koju mi težimo da budemo dio Evrope, pokazuje jednu sebičnost, jedno nerazumijevanje. Vidimo da stotine kilometara odavde se dešava agresija na jednu zemlju, neovisnu, koja se brani, gdje svaki dan ginu ljudi, djeca, žene. Mi smo to preživili od 1992. do 1995. Bio sam cijelo vrijeme u Sarajevu u ratu i znam šta je rat. I ne daj Bože nikome i najvećim dušmanom da se to ponovi. Zato hvala na ovim riječima i jeste muzika, sevda, kultura, riječ ona koja treba da nas povezuje i dobro je rekao na kraju da je možda Evropa potrebnija Bosna nego Bosna i Evropa. Vi ste u Evropi, vi živite u Austriji i već ste u Evropsku uniju i znate šta to znači. Mi težimo, mislimo da će nam biti bolje, vjerojatno hoće, ali ima mnogo toga što je u Bosni, jer jecegovini i danas bolje nego što je u Evropi. Evo ja se vraćam idući sedmci u Sarajevo i sretan sam što se vraćam u svoju zemlju, u svoju Bosnu i Hercegonu, a vama svima hvala koji ste me podržavali, koji ste radili zajedno sa mnom da budem uspješniji i da Bosna i Hercegovina bude bolje prezentirana. I treća stvar koju sam htio da kažem, a to moram da se zahvalim ovim divnim momcima koji su na putu od Haga prema Srebrenici, koji su odvažno krenuli pješke da daju svoj doprinos da se obilježi genociti ove godine u Srebrenici, jer još mnogi u Bosni i Herciju neće da priznaju da se je to odeslo. Hvala vam ljudi i čuvajte se, živi bili. Hvala vam ljudi i čuvajte se, živi bili. Hvala vam. Pošto se nimi uvijek nadržimo protokol, bih vas zamolio da kratko ostanete na bini. Naime, Konzilijom Boznjakom bih vam se htio zahvaliti. Da bih učinio, hvala vam. I konzilijom Boznjakom htio bih vas zahvaliti. verlässt uns demnächst und der Verband Consilium Bosniakum möchte sich bei seiner Exzellenz für sein Engagement bedanken. Danke. Danke vielmals. Wir möchten uns auch ganz herzlich bei dem Botschafter bedanken. Das machen wir. Ich bitte die Leute ganz kurz vom Konsilium Bosniakum, das heißt Admir, Kabir, Hurem, Ise, Zahid, Sarah, zu uns zu kommen. Bitte nochmal schnell gemeinsam das Foto. Zwei Minuten wird es dauern. Das heißt, im Namen des Verbandes der Bosnischen Vereine in Österreich möchten wir uns ganz herzlich bei dem Botschafter Kozaric für die ausgezeichnete, tolle Zusammenarbeit und Unterstützung bedanken. Gestern war ich in Wien beim Abschiedsempfang und das habe ich auch in Wien gesagt gestern und das kann ich heute auch noch betonen und wiederholen. Ich habe viele Botschafter und Botschafterinnen Bosnien-Herzegowinas hier in Wien oder in Österreich kennengelernt, aber so oft habe ich oder beziehungsweise alle zusammen habe ich nicht so oft getroffen wie Herrn Botschafter Kozaric. Das heißt, und das spricht für ihn und für sein Engagement. Und wie gesagt, im Namen des Verbandes bedanken wir uns ganz herzlich. Und wir haben für seine Gattin Alma, weil natürlich ohne Frau kann man sowieso nichts schaffen. Das heißt, für seine Gattin Alma und für Herrn Botschafter ein kleines Geschenk vorbereitet und eine Danke zur Kunde. za svoju gatinu Alma i za svoju boču. Ja vam prekazam jednu dana. I hvala za učinjenje. Hvala vam još jednom, hvala puno. Još jednu samo informaciju da kažem da smo na prijedlog konzilijem Bešnjakom prije nekoliko dana poslali prijedlog za gospodina Jozefa da postane počasni konzul Bosne i Hercegovine. Ja se nadam da će ispoštovat ovaj moj prijedlog, jako je moj mandat se završava, a također očekujem da će u sljedećoj sedmici biti imenovan počasni konzul za Salzburg. Moj kolega je prijatelj Sead Novikić, koji također prije šest mjeseci je otišao kao prijedlog. Hvala vam puno, der auch vor sechs Monaten als Freund gegangen ist. Vielen Dank noch einmal. Vielen Dank. dich als Ehrenkonsul Bosnien-Herzegowina in Oboe Österreich vorgeschlagen und diesen Vorschlag auch an das zuständige Ministerium in Bosnien geschickt. Wir warten jetzt auf eine offizielle Antwort und hoffen, Joe Weidenholzer wird unser nächster Ehrenkonsul in Bosnien-Herzegowina in Oboe Österreich. Das hat er mehr als verdient. So, wir bitten nun auch Herrn Christian Schörküber, Geschäftsführer der Volkshilfe Flüchtlings- und Migranten- und Migrantinnenbetreuung GmbH auf die Bühne. Er wird sich demnächst als Geschäftsführer der Volkshilfe FNB verabschieden. Ich würde auch Sie, Herr Schörküber, nach Ihrer Rede kurz bitten, auf der Bühne zu bleiben. Bitteschön. Christian Schörküber, das heißt, ich kann die zwei Personen, Joe Weidenholzer und Christian Schörküber, in meinem Herzen nicht voneinander trennen. Unglaublicher Beitrag für Bosnien-Herzegowina, für unseren Verein ZZT. Das heißt, du gehst bald in die... Wie nennst du das? Ruhestand. Ruhestand. Okay. Okay. Das heißt, man kann das nicht in Worte fassen, was dieser Mann für unseren Verein gemacht hat. Das heißt, wir haben schwierige Zeiten gehabt, Krisen, wir wurden angegriffen, wir haben finanzielle Krisen gehabt, alles Mögliche. Das heißt, der hat uns seit vielen, vielen Jahren ununterbrochen unterstützt. Ich habe immer eine offene Tür und ein offenes Herz bei Christian Schürrgruber gehabt. Und wie gesagt, deswegen kann ich das gar nicht in Worte fassen, was dieser Freund und dieser Mann für uns bedeutet und auch für mich persönlich bedeutet. Das heißt, für uns bedeutet und auch für mich persönlich bedeutet, wir sind Freunde und das hat nichts eigentlich mit den Vereinen an sich zu tun. Es ist eine Freundschaft, eine wahre Freundschaft entstanden und das hat er immer wieder in ganz schwierigen Zeiten bewiesen. Und Christian, ich will Christian glücklich machen, dann denke ich darüber nach, okay, was kann man für Christian kaufen? Wisst ihr, was Christian ganz, ganz, ganz gerne mag? Pastrma. Und deswegen... So kann man Christian glücklich machen, das sage ich euch. Applaus Nun kommt der Geschäftsführer des Vereins Bildung, baut Bosnien und Herzegowina auf, Johann Divjak, er wird das Buch präsentieren, Nepozei, nicht schießen, die berühmten Worte von Johann Divjak. Die Einnahmen aus dem Verkauf des Buches, das gibt es übrigens draußen auf dem Verkaufspult käuflich zu erwerben, die gehen an den Stipendienfonds für Kinder und Jugendliche in ganz Bosnien und Herzegowina. Herr Edin Bečarevic. Hvala vam. mogućnostu za pristup večerašnje svečanosti. Obraćavam se ispred Udruženja obrazovanog rada i Bosne i Hercegovine Jovan Divjak, koji je osnovao upravo naš Jovan, davne ratne 1994. godine. To je njegov bio najveći životni projekat. Za 29 godina koliko Udruženja postoji, preko 60.000 djece i mladih i njihovi roditelja koristilo je usluge Udruženjazovanjeg rada i Bosne i Vjercegovine u vrijednosti preko 13 milijona maraka. Za 29 godina udruženje je dodijelo preko 80.000 mjesečnih stipendija. Više od 4.500 mladih učestvalo u dugacijskim kampovima, projektima, boravilo preko 18 država Evrope, došli smo čak i do Kanade i Uruguaja. Za više od 1000 majki i mladih organizovalo smo psihosocialne i kreativne radionice. Udrženje je podržalo 22 škole u BiH, donacijama raznim sportskim pomagama i informačkom opremom. Udruženje za koje Jovan živio do kraja svog života postoji, obstaje i uspješno djeluje. Iako nije fizički sa nama, njegov duh je uz nas i svakodnevno je prisutan. Sjedište udruženja Kuća ljubavi, kako su je stipendisti nazvali, danas je spomen Kuća posvećena jednom bosancu i hercegovcu sa dna kace, filantropu, patriotu, čovjeku najvećih ljudskih vrijednosti. Ovom priliku pozivam sve one koji nas nisu posjetili da nas posjeti. Iskoristit ću priliku da se zahvalim gospodinu Damiru Saračeviću, jednom od mnogih bosanaca i hercegovaca, koji su pružili ogromnu podršku gospodinu Divjaku za vrijeme njegovog, pod navodnicima, godišnjeg odmora u Beću 2011. što i dalje je podržala njegovo životno dijelo. Već raz imate mogućnost da kupovnom knjige ne pucaj, podržite rad udruženja. Jovan je na knjizi radio tokom posljednjih 20 godina svoga života. Knjiga je objavljena na njegovu prvu godišnicu njegove smrti, a budući čitaoci saznaće mnogo više o Jovanu nego što mogu predpostaviti. Za života svi Jovanovi honorari išli su za stipendiranje djece i mladih, tako će ovoga puta biti. Prihod od prodaje knjige Nepucaj ići će u fond za stipendiranje djece i mladi širo Bosne i Hercegovine. Jovana ćemo pamtiti po hrabrosti i svemu onome što je učinio za djecu i mlade, Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Promovstvaćemo i dalje ljudske vrijednosti vođeni njegovom porukom. sad ćemo i dalje ljudske vrijednosti vođeni njegovom porukom. Poštujte i volite druge, pa ćete biti poštovani, voljeni i zapamćeni po dobri. Hvala lijepo. Nun kommen wir zum Unterhaltungsteil der heutigen Veranstaltung. Als erste Band wird das Welles Brass Quintett auftreten. Es besteht aus fünf Musikern, die in der Musikschule Welles das Musizieren erlernt haben und alle bei der Stadtkapelle Wels aktiv gewesen sind. Für diverse musikalische Umrahmungen mit dem Wels Brassquintett nehmen sich die Musiker trotz der vielen Aktivitäten Zeit und können auch schon auf mehrere erste Plätze bei Wettbewerben auf Landesebene, wie zum Beispiel Prima La Musica, zurückblicken. Mittlerweile haben sie mit ihrem Ensemble bereits ganz Österreich bereist und sind bei mehreren Veranstaltungen ein gern gesehener und fixer Bestandteil. Ihr Repertoire beschränkt sich nicht nur auf Advent- oder Weihnachtsmusik, sondern es spannt einen breiten Bogen von Klassik bis Jazz und Pop. Dadurch ist es Ihnen möglich, die Literatur so zu wählen, dass Sie es an das Publikum anpassen können. Begrüßen Sie bitte mit mir an der Trompete und am Flügelhorn Christian Malinga, Trompete, Flügelhorn, Piccolo, Diplomingenieur Hans-Georg Reiter, Tenorhorn, Bass, Trompete, Posaune, Mag Jürgen Orfner und Mario Wieser und Michael Poyntinger. Applaus Obrigada. Thank you. oh Obrigado. Thank you. Obrigado. Thank you. Thank you. Thank you. Obrigado. Thank you. Thank you. Thank you. Thank you. Vielen Dank. Amém. © BF-WATCH TV 2021 I'm going to stop. © BF-WATCH TV 2021 oh Gracias. Thank you. Vielen Dank nochmals ans Welles Brass Quintett. Als nächstes habe ich die Ehre, Herrn Eldin Husseinbegovic mit seiner Band anzukündigen. Eldin Husseinbegovic wurde 1978 in Sarajevo geboren. 1997 nahm er als Autor am Eurovision Song Contest teil. Und 1999 nahm er derselben Veranstaltung als Sänger teil. Seit 2002 arbeitete er als Tenor in der Oper des Nationaltheaters in Sarajevo. 2009 erhielt er den Isabeck-Isakovic-Preis für seinen Beitrag zum kulturellen und musikalischen Erbe Bosnien und Herzegowinas. 2010 erhielt er die Auszeichnung Ethnopopsänger des Jahres in Bosnien. Seit 1999 ist er Inhaber des Musikstudios Djan, wo er als Autor und Produzent tätig ist. Sein erstes Album, Kaldrma, erblickte 2010 das Licht der Welt. Seit 2010 ist er Mitglied der Balkan Music Academy, die sich aus den besten Autoren und Produzenten des Balkans zusammensetzt. Bitte begrüßen Sie mit mir den Sänger Eldin Husseinbegovic, am Akkordeon Keyboard Armin Hodzic, Schlagzeug und Perkussion Davor Maraus und an der Bassgitarre Mustafa Sokolovic. Hvala vam. Hvala vam puno što ste izdvojili svoje vrijeme i došli večeras, dobri ljudi. Hvala vam puno što ste izdvojili svoje vrijeme i došli večeras ovdje. Meni je srce puno što ste meni učinali čast da i ja budem jedan mali dio ove zaista prelijepe večeri u ovom prelijepom ambijentu. Malo sam nešto razumio od najave ove, ali je meni najdraže je kad oni kažu evo sad će naš Eldin a to je meni najveća titula koju neko može da mi ovo ostalo je sve prolazno ali kad neko kaže naš to je za meni najveći aplauz aplauz aplauz ja vam se unaprijed izvinjavam što sam ja na bine večeras jer baš ne volim binu. Ja bih volio da smo mi, da sam tu negdje među vama u sredini i da večeras zajedno pjevamo. Ne znam, nažalost, njemački pomalo ponešta razumijem. pomalo ponešta razumijem. Ali eto večeras ćemo, nadam se svi, govoriti jednim univerzalnim jezikom. Jezikom ljubavi. I onoliko ukoliko uspjednem, a potrudit ćemo se, tu je moje Armin, moj Davor i moj Mustafa, mi ćemo se zaista od srca potruditi da makar priđemo vašim srcima. Ako donekle uspijemo, onda će uspjeti i ova noć. Hvala vam još jednom i uživajmo zajedno. Ima već 13 godina kako sam uradio svoj prvi album i nosi naziv Kaldrema. Evo večeras je noć Sevdaha na Dunavu. I onako za jednog umjetnika, za jednog autora je najveće kada njegova pjesma toliko zaživi. I kada ljudi možda nakon nekog vremena i ne znaju ko je autor. A jedna od takvih pjesama je Kaldrma, koja će siguran sam za nekoliko godina biti onako, da kažemo naša pjesma. piasmo. Звук любви Многий суд Zbog ljubavi mnogi su umirali, žive rane u dugim očima vidali. A meni ti istri zvor ostavi, da nađe lijeka griješnoj duši što moli. To molim, samo da ti lice ugleda ko nekada, tvojim dahom prošeta, nek zazvoni šeherom stara kaunrma. Znam drma, jer svog nas sve je bliznalo, znače što kad bude se čitalo o nama pred onim što ljubav stvara. Vão esvarar Ja nisam tvoj, niti sam bez tebe Ko svjeća sam na suncu, usred pustinje Nek' zavori od boli ove ljubavi, a želi bar još jednom to da doživi. Samo da ti lice ugledam Ko nekada tvojim davom prošedam Nek' zazvoni šeherom Stara kao grma Jer zbog nas sve je blistalo, znače što kad bude se čitalo O nama pred onim što ljubav stvamo. Još ćemo u par pjesama dok se malo upoznamo, dok dođemo na jednu talasnu dužinu, da će razbudimo ko jedno. Armin. Играет музыка Jedan od najboljih u našoj državi, sigurno, a i šire, naš Armen Hrčić. Pogledaj me, Anadolko, Погледај ме, Ана Долко, Мухаммеда ти. Погледај ме, Ана Долко, Мухаммеда ти. Aman Ya Çıl Tebi Sevdalinke Piyesme Piyelati Aman Ya Çıl Tebi Sevdalinke Piyesme Piyelati Piosenka na pianinie Русская культура Ruse kose, curovi maž, žalić li? Ruse kose, curoviaš, žališ li ti? Aman da ih žalim, ne bi ti dala, da ih mrsisti. Aman da ih žalim, ne bi ti dala, da ih mrsisti. אמן דאי שלים, נביא תדעה, דאי פסיש לי. Medna usta curo imaš, žališ li ti? Aman da ih žalim, ne bi ti dala, da ih ljubiš ti Hvala puno. U Stambolu na Bosforu Bola pa šaloži, dušo mu je na izmaku crnoj zemlji teži. A bravo ljudi! E da vam kažem jednu stvar, a to je zaista istina. E da vam kažem jednu stvar, a to je zaista istina. Puno je bolje sjediti ovdje gdje ja sjedim i slušati vas, nego sjediti tu i slušati mene. Hvala vam za ovo lijepo. Ovo nam je prva večera zajednička. Kad ste vjerno službenici služili moj hare, neka svaki od vas uzme jednu ženu bare. Субтитры создавал DimaTorzok Čuviš li uvod? Čuviš li uvod ovdje? Da. Slušaj. A bravo ljudi! Bravo! Kad je čula pašinicaelio sad na bolje svijet. Izokajo i suzakano, pana minde, mrtva pano, ljubav paši. I'm in the Murtava Bano Ljumah Banshee La ilaha Ilaha Ilaha Selam Aleikum La ilaha Ilaha Selam Aleikum Laj laj laj laj, selam alejku. Hvala za vas, aplauz. Slobodno ti, Armin, sviraj. Da ja njima nešto ispričam. Bilo je to dok je Safaj Trahmetli bio živ. Eto, Armin i ja i Mustafa smo imali tu čast da sviramo na njegovom velikom koncertu u Zetri. Jedan od najljepših koncerata kojim sam ja svirao i pristupovao. Poslije toga smo imali jedan... mi smo bili u njegovom bandu i na Baščaršiji smo imali jedan onako za zanatlije baščaršijski, jedno veće, jedno sjelo i tu je bio i Safet. Ja sam u to doba mislio da znam pjevati, ali kad staneš pored takvih ljudi, tek onda vidiš koliko si sitan i koliko u stvari ne znaš. I zato kažem još uvijek, učim da pjevam sevda. Ako na tren dodirnim vaše srce, znači da sam makar malo naučio. A eto, u čast našeg dragog Safeta, jedna pjesma koju sam ja posebno njegovu volio. Možda i nismo puno puta imali priliku čuti, a pjesma se zove Halima. Jedne noći šetao sam grado, sokacima iz mladosti moje, pre kapio mala i bega staro, dvoje mladi zagrljeni stoje, gdje je sadaću moju odnijela, i dok lutam tavnim noćima, tebe drugi ljubi,jima. U njima. Otišla je s drugim jedne noći Ugasla su svjetla moga grada Znam da nikad više neće doći, ali se srce potajno još nada. sada lijepa Halima što je sreću moju odnijela i dok lutam tamnim noćima tebe drugi ljubi Halima, ne poklanjaj sebe drugima, još te uvijek volim Halima. Imam sad među našim sevdahom, sevdalinkama, pjesama u raznom ritmu. Ali je to nekako najteža za, tako kažu ovi poznavoci, za izvest je pjesma, zove se ritam rubato, znači nema ritma nikako. Samo se ono, samo se čeifi. I jedna, jednu takvu pjesmu majestralno odpjevala, Rahmetli. Eto sve ove dobre ljude koje spominjemo, sve kažemo Rahmetli. Pa da Bog da mi jedne druge voljeli dok smo tu, dok smo živi. Dok se imamo. Da jednim drugima budemo rahatljuka. Lahko je kasnije kad se ode iz ovog svijeta. Svakak, svakak će reći da je dobar. A hajmo to mi probati. Eto dok smo tu, dok se imamo. Još u ovo kratko dunjavučko vrijeme. Ima jedna pjesma, ona koja je ona upitna po svom sadržaju, ali aži k'o stahna te oči. Altyazı M.K. Aš i kosta na te oči, na te dvije tamne noći. O, when my granddaughter Doesn't come out, don't touch, don't let the devil carry you. a te e sceglie i danni o sì © transcript Emily Beynon Tako se svira sada. jednog dana u dvor ću ti provaliti sto ću čuda napraviti dok odaju nađem tvoju ikadunu ljubav moju, Ispiću ti usne bujne i obraze tvoje rujne. Ispiču ti okaoba, bit' ćeš moja sve do groba. groban Моя страна Грана отбора Grana od bora, pala kraj mora Grana od bora, pala kraj mora Hey, Marica, young neighbor, give us a napkin. Hey, Marica, young neighbor, give us a napkin. Mlada komšinice, da donije šerbeta, nemogu ti ja. I am a bee, on the field of roses, I am a bee. Ja sam bosa na polju jer osa zevu mi noge. Skini na nule Obuj papuće Skini na nule Obuj papuće আখো মেনি দ্রাগি বগ পমগনে কুতি ছুতিত কুনোরে Ako meni dragi Bog pomogne, kupuj mi ti, ne trebaju mi. Na moru trgoca kupit će mi ot. Imam otca na moru trgoca kupit će mi ot. I ovo... dolazite iz Bosne ili iz malo šireg područja iz raznih krajeva možemo li nekako da prođemo Armine Bosnu pa da vidimo ko odakle da zapjevamo nek digne ruku odakle je ko recimo sad počnemo u lijepom starom gradu više gradu Gdje duboka vrije vijekovima teče Ostave mi samo tužna uspomena Ašikova s dragom Skoro svako večer Ašikova s dragom Skoro svako večer Pa ćemo na zadnju stranu. Više grade, grade Gdje je moja draga Pa ćemo na zadnju stranu. Dok me je ljubila Zar je naše noći već zaboravila Zar je naše noći već zaboravila Zagradač sa bijele kule, zmaja od Bosne, sokolu mi zaklitali, kajde žalostne. Uvijek se ne zna. srca svojega jer izgubi gospodara srca svojega Znači gradačac... Slabo... Ima jedan gradačac, jel? Pravo... Da imamo sad ovo. Aj, otkako je banja luka postala aman aman postala Aj nje devša budovica ostala A manica ostala, a manj, a manj ostala. Aj ona neće Sarajevskog kadiju, aman aman kadiju. Pa ona hoće Banja Lučkog, ni bekriju, a mana bekriju. Znači, Banja Luke ima... E, ne znam tu, ali znam ovu. Oj prijedore, pun si mi sevda, pun sevda, aj di je mojaka. Po kraju vode sane, kolo vode prijedoručanke mlade. Mladih Gdje ti je Muharrem, gdje je Munira, gdje je Munira, gdje ti je Muharrem, gišo je, ucazi naća, a nigdje mladića, lipa cvića, lipa cvića, naokolo biša, naokolo biša. Šta mislite da siđem malo do Hercegovine dole? Ima li Hercegovine? A ovdje će mi trebati vaše ruke i sve. Lijepi li su mostarski dućani Još su ljepši mladi bazarđani Младый Базарджан, Ещё лучше. Младый Базарджан, Она и лепши. Базарджан, Мустафан, Bazarđan, Mustafa Aj, prošetala Suljagina fata Aj, prošetala domo stara grada Luda fata, počarši sama, aj ona traži muju bazarđana, nađe muju u sedmom dućanu. Ej, bolan mujo, daj mi oku zlata. Ej, bolan mujo, daj mi oku zlata. Aj, prevari se suljagina fata Aj, prevari se radosna joj majka Uđe fata u magazu sama, aj za njom ujom zamandali vrata. Njegov krug dok napravimo pa... A može... Od prvog odmah? Od preko štile, jel? Ajde, izdravi. Ja znam! Na moje veliko zadovoljstvo i moju čast sa ambasadorom... Ambasador je sa Vratnika, ja tako smijem da kažem. Odakle smo i ja i Mustafa i Armin. I... Evo jedan aplauz. Hvala za ovu pjesmu. I hvala vam za sve što ste uradili za ove godine. Dok ste ovdje i nadam se da se ako Bog da vidim opet na nekom drugoj decifre. Evo je. Vratnik pjeva, nikad ne tuguje Sarajevo Pjesma odjekuje, ja mi line, kad svratnik Mejdana Osim medvijeda. Pusta mlado, prođe raspjevana. Hvala vam za ovo pjesmo. Još jedna, ova nije u protokolu. Sada je voš, grade moj. Tužan sam ti, grade moj, kao onaj behar tvoj. I dok tvoje grane lome, još si draži srcu mome. I dok tvoje grane lome, još si draži srcu mome. Sarajevo, Sarajevo, Šeher Bosno, volim te Lijepa Azro, lijepa Azro, svupo svijetu pražim te Neko tiho ulicom pjevuši Tuga mu se osjeća u duši, ista tuga u meni se javlja, to je pjesma iz mog rodnog kraja, svuda se sunce rada, Kao što je na svijetu ljepša, kao što je posla moja, na svijetu ljepše nema. Došlo vrijeme, moram kući poći Jer goran kje život u samoći Bez sevdaha ne živi posanac Nikad svijetom luta kao stranac Como um estranho Kao što je Bosna moja na svijetu ljepe-ma. Fala, Van Porn.はい、はい、お出る Thank you. Musik Musik Musik Musik Musik Applaus Obrigado. Musik A CIDADE NO BRASIL so Thank you. A CIDADE NO BRASIL Thank you. Субтитры создавал DimaTorzok Musik Thank you. Obrigada. Thank you. Amen. Musik Thank you. Amen. Aplausos Obrigado. Спасибо. Thank you. Musik Thank you. Thank you. Субтитры создавал DimaTorzok Aplausos Obrigado. Amém. God bless you. so so Thank you. Субтитры создавал DimaTorzok Obrigado. Vielen Dank. so Thank you. Thank you. Thank you. Applaus So, ich möchte jetzt zum Schluss noch einmal Eldin Husseinbegovic und seine Band ankündigen. Und als Nebeninfo, ihr habt zum Schluss die Möglichkeit, mit unseren Künstlern Bilder hier zu machen. Und verabschiede mich auch hiermit mit der Moderation und wünsche euch viel Spaß und genießt den Abend. Applaus Hvala vam. E da mi nastavimo tamo gdje smo stali. Ja sam mislio da ako poslije položim, evo ko će se vratiti, ali izgleda nam je lijepo bilo u prvu tur. Nekako ovakvi događaj barem mene uvijek osvijesti Bajram i Ramazani praznici i onako mi tad vidim u stvari nekako koliko su oni lijepi i veseli koliko bi trebali da budu, opet u jednu ruku onda čovjek vidi u takvom momentu koga u stvari nema. Nekad je tu otac, nekad sestra, nekad komšija, nekad neki dragi ljudi. A kod nekoga je to majka. A ima jedna pjesma koju svi znamo. Pa da se sjetimo onih ljudi koji nažalost nisu više s nama a opet ponavljamo sa početka da mi ovo vrijeme koje nam je poklonjeno da iskoristimo na najljepši mogući način da one koje imamo da ih volimo da ih ne podrazumijevamo i da ih znamo cijenti tebi majko mislile da razumijevamo i da iz nama cijente. I love you. Tvoga sina Iz daleka Primi pozdrav Odjedinom Tvoga sina To Volga Sina Thank you. Забор обид Zaboravit nikad neću Tvoje oči blage mile Ni ručice moje Koje su otvorene Otvrdi mi ručice, majko tvoje, koje su me othranile. Kad ja pođu na šum, 나를 봐줘 나를 봐줘 Ja powedam Wielojańe povedo djelojanje djelojanje sa sobom sve djevojke djevojke djevojke, bebošanke Samo moja mila draga na demirli vežeru. Wielkie dzięki i do zobaczenia w kolejnych odcinkach. Ja joj nazva dobroveće, dobroveće djevojče. Come to me, my girl. Come to me, my girl. Come to me, my girl. Dođ do veče, dil veče Ona meni Dođ do veče Dođ do veče, dio veče, ja ne odom isto veče. Već ja odam drugi dan Za drugog se udala Opet kažem, puno je ljepše biti ovdje i slušati vas nego biti tu i slušati mene, pa se trudim sve da onako istiha. Samo da se vama zapjevam zajedno. Hvala. Thank you. Kiša bi pala, pasti ne može Kiša bi pala Pasti ne može Sunce bi sjalo Sjati ne može, sve zbog žalosti Ibrahim bega. Muzyka Ibrahim Begum Bezana Vode Ibrahim Begum Bezana Vode Bezana Vode Thank you. Da ga objese За ним пристает брат мой Алия За ним пристает брат мой Алия Bratnū Alvījā. Bratnū Alvījā, pazīmi vietu, pazīmi noju,o i svoju. Kad svojoj djeci krojiš haline, Kad svojoj djeci krojiš, ali ne, kroji i mojoj kao i svojoj. Nek se ne pozna da smo siroča. Hvala. Bila je jedna tužna situacija. Negdje sam bio u nekom kafiću ili nekoj bosanskoj kafani i sjedi jedan dedo tamo. Sam, mi smo dvojica, trojica. I dedo sam. Hajde malo priči dedu da nije. Vidim ga da je tužan. Dedo, kako si? Dobro, hvala. Hajde, djecu, hajde malo priči dedo da nije. Vidim ga da je onako otužen. Dedo, kako si? Dobro, hvala. Hajde, djecu bujru. Šta ima dedo? Dobro, evo, kako ste vi? Kahva. I pričamo mi, s kim živiš, dedo? Pa kaže, živim sam. Pojmaš li koga? Ma imam, kaže, imam sina jednog u Njemačkoj, imam čerku u Holandiji i ne znam, ja mislim, još nekoga. Pa dođu li ti, kaže, obiđu li ti, rekao, kako je? Pa kaže, ne dođu. U stvar, kaže, dođu oni, ono, kad hoće na more, pa prođu, uvrate se jedan dan, ostave stvari, oni odu, ja im malo vidim, unučad, nekad ovako sliku nekomu mi pošalju. I djedo tužan i tu mi onako, kada nam Bog dragi samo spusti neku, neku, mi to odsovimo inspiraciju, ali eto nekad se desi neke druge stvari. Ja napišem pjesmu ako odeš. Jer možda već sutra, ako se vratiš, bijelite kamen dočeka. I onako ljudi su to povezivali sa odlascima iz Bosne i tako je bila jedna kampanja oko toga. Ali reku, niti ja imam pravo kom je sugerirati sad, ajde otiđi ili vrati se ili nešto. Ali iako smo nekad blizu s nekim ljudima, dušom smo daleko, zaboravimo ih, podrazumijevamo ih. I onda sam napisao tu pjesmu Ako odeš. I dobio sam poslije toga, ja kažem samo da je jedan taj komentar istinit, taj pjesma postigla svoju cilju. I ona više niko ne mora ni da je čuje. Kad ljudi kažu ova mi je pjesma otvorila oči, poslije ovoga sam odmah nazvao majku svoju, odmah sam babu nazvao, odmah sam otišao kod njih, odmah sam sestru svoju, odmah smo se, kaže mi smo se u porodici pomirili. A to recimo kad sam čuo i kažem da Bog dragi pomogne i ovo što radim ja sa svojim prijateljima dogodi je takav rezultat kad u ljudima probudi dobro. Ako ne do Bog krenu neke pjesme koje su trendovske, ako ime ne ponesa kažem ja rabit ime odmah ovo onda više to nije za mene ni muzika ni ništa. Samo ako jednim drugima budemo rahatlok i jednim drugima, ako budemo budili dobro. Pa da čujemo tu ako hoćete pjesmu, ako odeš. Pa eto svak nek sa sobom, onako ono slučajno, ako se nekad desi, da smo možda nekog zaboravili, da mi budemo prvi koji ćemo nazvati. budemo prvi koji ćemo nazvati. Nikome ne tjera da je volim al ne daj Bože da je izgubim ko stara majka kad kažem sine ako odeš ne zaboravi me. Ni staru kuću, ni ove ruke, što su je gradile za nas. Možda već sutra, ako se vratiš, tijeli te kamen dočeka, on neće ovdje. Da te zavoli, ko što je majka voljela nikada. Nunca La laj, la laj, la laj, la laj, la laj, la laj, la laj Džaba mjesec, džaba sunce, ako grije neki tuđi dom Ako puste mahale stare, ko će ti reći jednom kada odeš, ne zaboravi me. Ni staru kuću, ni ove ruke, što su je gradile za nas. Možda već sutra, ako se vratiš, bijeli te kamen dočeka, ali neće on da te zavoli, ko što je majka voljela nikada. Kaže, jel di ne znate jednu makedonsku? Pa rekao, moj Davor, supruga moj makedonka Njega ćeš obradovat najviše u ovoj sali Pa samo jednu strofu, makar evo, to je prijatelj naš iz Makedonije Hvala puno na dolazku Makedonsko devojče, kitka čarena, pogradina, dan podarena. Uvibeli sve Poubavo Devojče Otmake donče Nema Nema Neke se rodi Poubavo Devojče Otmake donče Poubavo, devojče, od Makedonče. Ubavo, devojče, od Makedonče. Hvala puno. Hajde odmah. Snije pade to Altyazı M.K. Liječe ako leće. Odname nema sameta. Odname nema sameta. Name us a man Da si sretan, ko što si nesretan, da si sretan, košto si nesretan, pa da dođeš meni u odaje Da mi sjediš među šiltetima Da mi sjediš među šiltetima Baš ko paša među bimbašama. Baš ko paša među bimbašama. Moj dil vere kuseće Ай, что именем Ай, что именем Što te volim, a što te ljubim Aman, aman Boş'um Povê dime O que eu vou fazer O que eu vou fazer O que eu vou fazer Em Tcharcheiro Vá me vender para Zarajano I Bummer bro... Uzmi za me Oku zlata Оку злата, Ай, папа золотой, Ай, папа золотой, Aj pa pozvati doru vrata Što te volim Što te ljubim, aman, aman Bože moj. I love you I love you Amen Amen Amen Amen Аман Боже Мој! Moj! lijepo, što se lijepo družimo, odvija se jedna lijepa akcija. Onako, ne znam da li ste vidjeli ove knjige na ulazu. I sad, od svake te prodate knjige, neko djete se stipendira. E, zamisli sad to djete, ti smo bio stipendija jedna. A on završi školu. Svako dobro djelo i svako ono halal na faku koju bi stekao ili bilo sa svojim poslom, kom je dobro uradio, onako mi u tome imamo poneku malu dionicu. Ako vam ne bude onako teško, ako vam, a ima se svašta pročitati, to je bi jedan dobar čovjek koji je u pravom momentu stao na pravu stranu i eto, svi zajedno imamo priliku da pročitamo nešto o njemu, njegove memoare, dnevnike, a usto zamisli neko dijete tamo koji zaista ima i puno upotrebi, pa da ga pomognemo. Ako ko može, ako nikakav nije, ali eto, bilo bi lijepo da ova noć ima jednu tu notu, da jednim drugima budemo, osim što nam je lijepo, pjevamo zajedno, veselimo se. Zamisli još malo nekome i neko dijete. Završi neke škole. A vi bili se leptomi. E slušaj sad, šta ono ima? Eto ti ta dolazam. Čudna jada Od mostara grada Sve odlani pa evo do sada Kako biva od ljubavi strada Bol boluje, čelebića biba, bol boluje nikom nekazuje. Hvala na zadnjoj strobi. Reko me je na jesen uzeti, reko me je na jesen uzeti. Zvijezda tjera mjeseca, Zagoruga otjera Zagorica vodica, na vodici curica bijele ručice Ne dam dragi ni kapi, nek ti duša iskapi Zbog sinoćnje besjede Uvek, uvek, uvek U drugoj daje šrubene Meni vladoj uvek, uveglati dušata. U drugoj daje šrumene, meni mladoj uvegle, uveglati dušata. To ljepše s vama zvuči. Konja po mjesecu Mujo kuje, a majka ga kune Mujo kuje, a maj' ga kuneš? Sine mu još živ ti bio majci, ne huju se konji po mjesecu, već po podanu i jarkome suncu. ¶¶ ¶¶ Mila majko, nejime mladan, znaš kad meni na um padne draga, ja ne gledam. Sunca, nit mjeseca, niti moj doro mraka, niti oblaka, niti moj doro drine vode hladne. S ovom pjesmom bih htjeli da vas pozdravimo, da vam se zah da ćemo što prije ponovo napraviti ovako jedno lijepo večer. A da vidimo sad zajedno. Što si se bolan, zaljubio, oj Safete sajo, sarajlio, a što si se bolan, zaljubio, Safete, Dilbere, žao mi je zbog tebe. Safete, Dilbere, žao mi je zbog tebe Kako ne bi bona komšinice Kad stalno ti gledam bijelolice Kako ne bi bona komšinice, kad stalno ti gledam, bijelulice. Kako ne bi bona komšinice, kad stalno ti gledam, bijelulice. Sarajko, djevojko, komšinice lijepojko. Sarajko, djevojko, komšinice lijepojko Odvešu te kono domu svome, nek' u njemu naše pjesme zvone Odvešu te kono domu svome, nek' u njemu naše pjesme zvone Safete, djevojko, komšinice Ljepojko, Zatpete Dilbere, Hvala vam dobri Hvala, ne deša. Jel' moramo završiti? Evo, organizator kaže da salu. Ja mislim da imamo još samo malo. Pa dok se... Moramo, jel'? E, dobro. Ali nek nam ostane ona žal za sljedeći put, ako Bog da. Jednu kratku, jel? Koju ćemo? Hajde vi počnite. G-moll, jel G-moll? Razbolje se šimši list Pod penđerom lijepe makmule, razvolje se pa od tuge požuti. Crno ka makmulo, do korijena sav sam ogrezo. Ha, ma, u suzama sevda jada golemo. sevda jada golemo. Ne plać više djevojko, svaki momak može biti tvoj. A-a-a-a-a-a-ma, ne plać više, već me zalij bodico. Hvala. Ich möchte mich ganz herzlich auch beim Team vom ZZT bedanken. Sie haben wirklich wieder toll gearbeitet und toll organisiert das Ganze. Und bitte, Keri Marmann, Nisveta, Ilhana, Mustafa, Aida, Meriem und so weiter. Das heißt, bitte auf die Bühne zu kommen für ein gemeinsames Foto. Und bitte, Botschafter, Herr Brigadier Alma, mach mal ein gemeinsames Foto. Christian Dagmar, bitte. Admir Muamer, Konsilium Bosniakum, Mensur, bitte. Hurem, Izzet, Zahid, Zehra, bitte. Konsilium undhra, bitte, Conselho e CCT, bitte.